Zanimljivosti

„Lutalica“ (1987): Film o glasu, identitetu i stvarnosti jedne Romkinje

Film „Lutalica“, snimljen 1987. godine u režiji Zorana Čalića, jedno je od rijetkih ostvarenja jugoslavenske kinematografije koje u središte stavlja lik mlade Romkinje, njezin životni put i izazove s kojima se suočava u pokušaju da ostvari san o glazbenoj karijeri. Glavna junakinja Rada, koju glumi Lidija Vukićević, napušta svoje malo mjesto i dolazi u Beograd, s nadom da će pronaći bolje sutra i afirmirati se kao pjevačica. U tome joj pomaže neobični poznanik Sloba, a prvi korak ka sceni vodi je u kafanu simboličnog naziva „Ciganska noć“.

Tamo je prepoznaje harmonikaš Bata Kanda, koji postaje njezin prvi glazbeni oslonac. Kafana, iako samo jedno od mjesta radnje, u filmu funkcionira kao realističan prostor glazbe, nastupa i prvih kontakata s publikom – često bez glamura, ali s istinskim odrazom estradne svakodnevice. Radu na pozornici publika brzo primjećuje zbog njezine ljepote i talenta. No, iza uspjeha stoji i niz osobnih i profesionalnih izazova. Njezina popularnost nosi i pritisak, a odnos s drugim likovima otvara pitanja identiteta, iskorištavanja, izbora i snalaženja u nepoznatom okruženju.

U filmu se pojavljuju i brojna poznata glumačka imena: Velimir Bata Živojinović, Dragan Nikolić, Radoš Bajić, Snežana Savić, Milan Štrljić, te drugi. Glazbene dijelove koje Rada izvodi otpjevala je poznata pjevačica Ljiljana Petrović, čiji je vokal dodatno doprinio uvjerljivosti lika mlade pjevačice. „Lutalica“ je zanimljivo ostvarenje i zato što romsku pripadnost glavne junakinje ne koristi samo kao pozadinu, već je uklopljena u njezin karakter, životni stil i borbu.

Film izbjegava stereotipe i pokušava prikazati Romkinju kao samosvojnu i kompleksnu osobu, što je rijetkost u tadašnjoj filmskoj produkciji. Danas, gotovo četiri desetljeća kasnije, Lutalica ostaje važan naslov koji se može gledati i kao dokument jednog vremena, ali i kao prikaz osobne borbe pojedinke unutar šireg društvenog konteksta. Posebno je značajan za romsku zajednicu jer na filmsko platno donosi priču u kojoj se može prepoznati autentično romsko iskustvo – bez egzotizacije, ali s jasnim uvidom u stvarnost.

 

 

Orhan Memedi

 

„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske”

Related posts

Legenda o Pengi, caru svih Roma

Urednik

Aliđun – praznik koji polako nestaje kod romske zajednice u  Hrvatskoj

Urednik

Romski kolač

Urednik