HrvatskaVijesti

Europa traži radnu snagu, a mladi Romi ostaju na marginama – što Hrvatska može naučiti

Hrvatska danas stoji pred izazovom koji osjećaju mnoge europske zemlje: tržište rada je prazno, poslovi se teško popunjavaju, a poslodavci muku muče da pronađu radnike. Rješenje? Uvoz stranih radnika. Svakodnevno gledamo oglase i vijesti o dolasku radnika iz Ukrajine, Bosne, Srbije ili Filipina – i sve to kako bi se popunila radna mjesta koja već dugo stoje prazna. I dok se Europa i Hrvatska oslanjaju na uvoz radnika, jedna domaća, gotovo nevidljiva grupa ljudi i dalje ostaje marginalizirana: mladi Romi.

Prema podacima Roma Foundation for Europe (RFE), neovisne fondacije kojom upravljaju sami Romi, čak 56 posto mladih Roma između 15 i 24 godine nije uključeno ni u obrazovanje, ni u rad, ni u osposobljavanje. Oni su najčešće izloženi siromaštvu, diskriminaciji i strukturnim preprekama koje ih drže na margini tržišta rada. Fondacija upozorava da je riječ o ozbiljnom propuštenom potencijalu – kako za gospodarstvo, tako i za društvo u cjelini.

Dok se mladi Romi muče da dođu do posla, Hrvatska uvozi radnu snagu izvana. Iako je uvoz ponekad nužan, teško je ne primijetiti paradoks: mladi ljudi, domaći, koji žele raditi i učiti, čekaju priliku dok se pronalaze radnici iz inozemstva. To je promašena logika koja, osim što stvara dodatne troškove i administrativne komplikacije, zanemaruje potencijal zajednice koja je ovdje i koja, uz odgovarajuću podršku, može biti dio rješenja.

RFE jasno pokazuje da mladi Romi nisu pasivni promatrači – većina njih želi raditi i učiti. Problem je što sustav često ne dopušta da se njihova energija i sposobnosti pretvore u stvarnu priliku. Predrasude,  nedostatak prijevoza, neprilagođeni programi osposobljavanja i obrazovanja – sve su to prepreke koje ih drže izvan igre.

Za Hrvatsku, ovo je dvostruka prilika. Prvo, može odgovoriti na rastući nedostatak radne snage u sektorima poput ugostiteljstva, graditeljstva, logistike i njege. Drugo, može smanjiti socijalnu nejednakost i osnažiti romsku zajednicu. Kako? Kroz ciljane mjere: stipendije i mentorstvo, fleksibilne programe osposobljavanja, uklanjanje prepreka poput prijevoza te uključivanje romskih organizacija u dizajn i provedbu politika.

Ključ je u tome da inkluzija Roma nije samo humanitarna obaveza, već strateška investicija. Ako se mladi Romi uključe na tržište rada na način koji im omogućuje učenje, napredovanje i stabilnu plaću, Hrvatska ne samo da smanjuje potrebu za uvozom radnika, već i stvara održivu domaću radnu snagu koja može dugoročno doprinositi gospodarstvu.

Roma Foundation for Europe u svom izvješću i kampanji šalje jasnu poruku: Europa ne može graditi budućnost rada bez Roma. Za Hrvatsku, to znači da je pred nama prilika da prekinemo dugogodišnji ciklus zanemarivanja – prilika da mladi Romi budu dio rješenja, a ne samo statistika ili „problem” koji treba ublažiti. Dok se otvaraju vrata stranih radnika, možda je krajnje vrijeme da se napokon otvore i vrata mladih Roma, koji su već ovdje i spremni graditi svoju budućnost, ali i budućnost cijele zajednice.

Orhan Memedi

„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske”

Related posts

26 godina od ubojstva Dušana Jovanovića

Urednik

Izabran je novi predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.

Urednik

Koliko će ukidanje mjere roditelj odgojitelj utjecati na romsku zajednicu?

Urednik