Koliko će ukidanje mjere roditelj odgojitelj utjecati na romsku zajednicu?

Nakon odluke Visokog upravnog suda o ustavnosti odluke i žalbe roditelja odgojitelja razgovarali smo Romkinjama kojima su to bila jedina primanja. Kroz razgovor smo saznali njihova razmišljanja, ali i probleme kojima će se suočavati sve veći broj roditelja odgojitelja.

  

U rujnu 2016. godine na snagu je stupila odluka o novčanoj pomoći za “majku odgojiteljicu”, kasnije preimenovanu u “roditelj odgojitelj”. Njom se jednom od roditelja koji brine za najmanje troje djece (od kojih minimalno jedno dijete u trenutku ostvarivanja prava još uvijek nije krenulo u osnovnu školu) omogućuje ostvarivanje mjesečne financijske naknade u iznosu jedne prosječne u Republici Hrvatskoj.

Mnogi roditelji su davali otkaz na poslu kako bi ostali kod kuće i postali roditelji odgojitelji, a ujedno je kroz značajne pogodnosti odgovorila na goruće potrebe mnogih roditelja, posebice roditelje koji su slabije vezani uz tržište rada ili im je otežan pristup tržištu rada kao što je romska zajednica.

Od pokretanja mjere broj korisnika je kontinuirano rastao, a u prethodnoj godini je bilo oko 5300 korisnika te mjere. Kroz razne analize vidljiva je struktura korisnika, a zanimljiv je  podatak koji pokazuje korisnike mjera po četvrtima.  Prostorno gledano, najveća koncentracija korisnika novčane pomoći, petina njih, nalazi se u Gradskoj četvrti Sesvete (18.6%). Slijede gradske četvrti Gornja Dubrava s 14.9% i Peščenica – Žitnjak 10.6%. Navedene lokacije preslikavaju gradske četvrti s većom koncentracijom romskih građana, a njihov stav smo saznali kroz razgovor s dvije korisnice koje su obuhvaćene mjerom „roditelj odgojitelj“.

Obećano nam je 15 godina statusa, a ostao nam je samo kredit

Dosadašnja istraživanja su isticali značajne probleme u području zapošljavanja romske zajednice, osobito Romkinja koji su trostruke diskriminirane kroz ovu temu jer su Romkinje, žene i majke. To pokazuje  i Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije  koje je predstavilo Ured pučke pravobraniteljice. Navedeno istraživanje prikazuje poražavajuću činjenicu da čak 55 posto ispitanih 2022. godine imalo predrasudu da »većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi«. Kroz  takve podatke shvaćamo tešku situaciju Romkinja koje teško ulazu u tržište rada zbog predrasuda i u ovom slučaju predrasudama kao majke. Iako mjera nije savršena te postavlja pitanje što će žene nakon isteka mjere, mogućnost odabira da budu majke koje će se moći posvetiti maksimalno svojoj djeci pružalo im je određenu sigurnost u njihovim životima te olakšalo nositi izazove  s kojima se svakodnevno susreću. To nam potvrđuju i naše sugovornice koje su razočarane odlukom suda, ali i lokalne vlasti koji su u predizbornoj kampanji govorili da neće zadirati u postojeće korisnike mjera.

– Obećano nam je 15 godina, kako nam i piše u rješenju. Svaki dan pratim na vijestima i društvenim mrežama novosti o mjeri. Tko će mene zaposliti sa šestoro djece i završenom osnovnom školom. Trudila sam se naći posao prije ove mjere i nitko me nije htio zaposliti. Bila sam pet godina na Zavodu za zapošljavanje i slala sam zamolbe za posao kako bih našla neki posao, ali nijednom nisam to ostvarila. Morala sam se kasnije baviti prodajom na crno kako bi osigurala svojoj djeci osnovne stvari, a sada sam opet na početku s pitanjem kako preživjeti kada ga potpuno ukinu.  Ovim statusom sam imala mogućnosti da budem s djecom i primam naknadu za to. Velik broj nas koji smo primali taj status smo digli kredite da uredimo naše kuće i pružimo djeci nešto, a sada ne znamo šta ćemo kada se sve to ukine. Mjera se ukida, a krediti na ostaju.  Najmanje dijete mi ima dvije godine, ne može u vrtić jer nema mjesta, ni za njega ni za starije dijete. Ovako sam bila s njima kući, čuvala i pripremala drugu djecu za školu. Tko će meni primiti s malom djecom na poslu i s nezavršenom školom. Jedino mi preostaje da se vratim raditi na placu na crno da isplatim taj kredit.  – kaže B.H

S problemima se slaže i druga sugovornica V.O koja ističe veoma kratak rok kompenzacijskih mjera i nemogućnost prilagodbe u tako kratkom roku za sve obitelji.

– Iako nemam kredit, ovo ukidanje utiče na cijelu moju obitelj. Najmlađe dijete mi sljedeće godine kreće u prvi razred pa ću pokušati naći posao, ali opet nije prihvatljiv ovakav čin koji nas sve stavlja u nezgodan položaj. Mi smo kroz ovu mjeru  u Zagrebu osigurali barem neku egzistenciju i preživljavali kroz taj status koji je pomogao brojnim obiteljima da pretrpe iz mjeseca u mjesec. Naći posao kao pripadnik romske manjine je teško, imali vi fakultet, srednju ili samo osnovnu školu. Ta diskriminacija je prisutna i to moramo priznati, a sada vi nađite Romkinji posao koja ima troje ili više djece. I da niste Romkinja, s troje djece, nema puna prostora da nađete posao s čime ćete moći osigurati dovoljno vremena za njih.  

Zabrinutost zbog ukidanja je vidljiva, a samo smanjivanje mjesečnog započelo je 1. travnja kada je korisnicima mjere naknada pala na  65 posto bruto plaće u gospodarstvu u Zagrebu.

Sada se dodatno smanjila od 1. srpnja, na iznos od 50 posto minimalne plaće, a od listopada se ukida onim korisnicima čije najmlađe dijete ima navršenih sedam godina života. Ostalim korisnicima, naknada prestaje kada im dijete navrši sedam godina.

Same mjere koje su usmjerene na edukaciju i potporu za zapošljavanje odnosno samozapošljavanje su definirane, ali koliko će Roma i Romkinja koristiti iste je upitno, a s time slažu i naše sugovornice.

– Za šta ću se je prekvalificirati sa završenom osnovnom školom i šestoro djece? Morala bi da završim cijelu srednju školu i šta ću ja onda sa 40 godina da radim! Da otvorim firmu nemam škole, šta da otvorim bez škole. Da otvorim butik sa odjećom ne mogu jer nemam dovoljne škole, šta mi vrijedi što sam radila godinama s prodajom robe kada nemam upisano u knjižnici. Kada završi ovaj status ću biti na socijali jer tko će mene primiti. Svi ti mladi ljudi sa školom pa eno ih na birou, a kamoli ja.  – ističe B.H

Mjere nisu dobro formirane za nas, ali nas nitko ne pita

Istim se slaže V.O koja ima završenu srednju školu, ali bezuspješno tražila posao prije prihvaćanja mjere roditelja odgojitelja. Smatra da su trebali  proizvesti više mjera za različite profile ljudi.

–  Rado bi koristila mjere koje bi bile bolje kreirane za nas. Pogledala sam što sve nude, a to nije ni približno onime što su govorili. Ako su imali dobru volju i zanimanje za nas majke što nisu bolje pristupili nama korisnicima ili što nas sada ne pitaju što bismo htjeli kao mjere za zapošljavanje.  Neka prvo naprave mjesta za našu djecu u vrtićima pa ćemo se nekako snaći, a da će većina završiti na Zavodu za zapošljavanje nije upitno.    

Iako su mjere predložene na stranicama Grada Zagreba, prekratko je razdoblje za analizu korištenja mjera. Iz iskustva i izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vidljivo je da Romi najmanje koriste mjeru samozapošljavanja te prema izvješću za provedbu Akcijskom plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za 2021. godinu, Hrvatski zavod za zapošljavanje je u 2021. osigurao  financijsku potporu za samo 10 novo uključenih osoba u okviru aktivnosti podrške samozapošljavanju.

Budućnost će pokazati kako će ukidanje mjere utjecati na Romkinje koje su prihvatili tu mjeru s nadom da će osigurati bolju budućnost i egzistenciju za svoju obitelj. Iako mjera nije dobro razrađena, njeno naglo ukidanje bez detaljne analize o rizicima i nuspojavama za korisnike i osobito rizične skupine kao što su Romkinje može dovesti ugrožavanja egzistencije velikog broja građana Zagreba.

 

Ramona Memedi

 

Tekst je napisan uz financijsku potporu Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027.

 

„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske“