Dok pravoslavni vjernici širom Hrvatske obilježavaju Svetu Petku, i romska zajednica slavi ovaj dan na svoj poseban način. U romskim domovima slavlje Svete Petke već generacijama okuplja obitelji, prijatelje i susjede uz molitvu, pogaču i svijeću, čuvajući tako ne samo vjeru, već i kulturni identitet koji povezuje prošlost i sadašnjost.
Danas pravoslavna romska zajednica slavi Svetu Petku – dan koji, iako vjerski, ima mnogo šire značenje od pukog praznovanja. U romskim domovima diljem Hrvatske ovaj se dan obilježava generacijama, uz posebne običaje, molitve i okupljanja koja su s vremenom postala dio kolektivnog identiteta.
Iako se često kaže da Romi “rijetko imaju nešto svoje”, upravo su kroz slavljenje tuđih svetkovina, poput ove, stvorili vlastiti oblik tradicije. Slava Svete Petke, koja se u pravoslavnom kalendaru obilježava 27. listopada, s vremenom je dobila nova obilježja, nove običaje i – novi smisao. Zanimljivo je da je ne slave samo pravoslavni Romi. U mnogim krajevima postoje i Romi islamske vjeroispovijesti koji vjeruju u zaštitu Svete Petke, zaštitnice žena i djece, što ovu tradiciju čini posebnim mostom između vjera i zajednica.
Pripreme za slavlje počinju nekoliko dana ranije. Kuća se čisti, stol priprema, a obitelj i prijatelji pozivaju se na zajednički objed i molitvu. U svakom domu mora se naći pogača, svijeća i dvije čaše rakije koje se postavljaju u sredinu pogače. Pogaču zatim vrti domaćin, uz riječi izgovorene na romskom jeziku – „Kolač se vrti, kolač se diže, životinja neka prosi, a domaćin da živi.“ Taj obred prati i tamjan kojim domaćica blagoslivlja ukućane i goste, dok se za stolom moraju naći barem tri muška člana obitelji.
Stol je bogat i raznolik, a gotovo da nema slave bez pečenog praseta i glave s jabukom. No, kako kažu domaćini, nije uvijek bilo tako. Nekada se slavilo skromnije, onime što se imalo. „Današnji su uvjeti drukčiji, sve je dostupnije nego prije pa su i slave danas obilnije“, pojašnjava domaćin. No, ono što ostaje isto jest duh zajedništva i poštovanje običaja.
Tijekom dana, obitelji obilaze jedni druge, noseći svijeće i darove, jer običaj nalaže da se svaka kuća posjeti i svaka svijeća zapali. „Svi mi imamo obvezu paljenja svijeće pa jedni druge obilazimo po cijele dane. Nisu sačuvani svi običaji, ali ove koje držimo čuvamo i prenosimo na mlađe“, kaže domaćica, koja vjeruje da upravo ovakva okupljanja čuvaju duh zajednice.
Slava Svete Petke kod Roma nije samo vjerski čin, već i trenutak kada se podsjećaju na vrijednosti koje ih povezuju – obitelj, zahvalnost i međusobno poštovanje. U atmosferi molitve, pjesme i veselja, vidi se koliko je ovaj dan važan za očuvanje kulturnog identiteta.
Iako se svijet mijenja, a mnogi stari običaji nestaju, Sveta Petka i dalje živi u romskim domovima. Ona spaja prošlost i sadašnjost, vjeru i kulturu, žene i djecu, rodbinu i prijatelje. U vremenu kada se vrijednosti sve češće gube, ova slava pokazuje da zajedništvo i vjera mogu opstati – ako ih njegujemo, dijelimo i prenosimo dalje.
Orhan Memedi
„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske”
