U Romsko memorijalnom centru u Uštici kod Jasenovca 2. kolovoza obilježen je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida – Samudaripen. Ovogodišnje obilježavanje donijelo je i novi sadržaj memorijalnog prostora: otvoreni su Park mira i Park prijatelja Roma „Amare, amale“, dok je program sjećanja nastavljen večernjim koncertom u Zagrebu.
U Uštici je 2. kolovoza održana središnja komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripena. Na romskom memorijalnom groblju okupili su se predstavnici državnih i lokalnih institucija, predstavnici romske zajednice, diplomatskog zbora, organizacija civilnog društva te drugi sudionici kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog tijekom Drugog svjetskog rata.
U središtu ovogodišnjeg programa bilo je otvaranje novih memorijalnih sadržaja u prostoru Romsko memorijalnog centra. Otvoren je Park mira i prijatelja Roma „Amare, amale“, čime je memorijalni prostor u Uštici dodatno proširen i sadržajno oblikovan kao mjesto trajnog sjećanja i edukacije.
Prema podacima Spomen-područja Jasenovac, u Uštici su tijekom Drugog svjetskog rata stradale tisuće Roma. U javnim izvještajima o ovogodišnjoj komemoraciji navodi se podatak o najmanje 16.173 ubijena Roma, među kojima je bilo i 5.608 djece.
Sjećanje na žrtve i one koji su pomagali
Ovogodišnje obilježavanje u Uštici obilježilo je i otvaranje novog memorijalnog prostora – Parka „Naši prijatelji – Amare, amale“. Park je posvećen sjećanju na ljude koji su tijekom progona Roma pružali pomoć i podršku, čime je memorijalni prostor u Uštici dobio dodatnu dimenziju posvećenu solidarnosti i ljudskosti u razdoblju genocida.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, koji je na komemoraciji sudjelovao kao izaslanik predsjednika Vlade, istaknuo je važnost suočavanja s prošlošću i nastavka rada na ravnopravnosti Roma u hrvatskom društvu. Ministarstvo je u svojoj objavi naglasilo kako su Romi neodvojiv dio hrvatske povijesti i kulturne baštine.
Na važnost očuvanja sjećanja upozorio je i saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, istaknuvši odgovornost živih da čuvaju sjećanje na one koji više ne mogu govoriti u svoje ime.
Uštica kao središnje mjesto sjećanja
Uštica zauzima posebno mjesto u povijesti stradanja Roma na području Nezavisne Države Hrvatske. Romsko memorijalno groblje nalazi se na prostoru nekadašnjeg ustaškog logora u kojem su tijekom Drugog svjetskog rata zatočivani i ubijani Romi.
Zbog toga se upravo ondje svake godine održava središnja hrvatska komemoracija povodom Samudaripena.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida obilježava se 2. kolovoza, u spomen na tisuće Roma ubijenih u noći između 2. i 3. kolovoza 1944. u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau. Datum je tijekom godina prerastao u jedan od najvažnijih dana europskog sjećanja na genocid nad Romima.
U hrvatskom kontekstu Uštica pritom ima posebno značenje jer predstavlja jedno od ključnih mjesta memorijalizacije stradanja Roma tijekom Drugog svjetskog rata.
Od komemoracije do kulture i umjetnosti
Program obilježavanja nije završio u Uštici.
Istoga dana navečer u Zagrebu je, u sklopu obilježavanja Samudaripena, održan koncert na Zrinjevcu na kojem su nastupili Santino Spinelli i Europski orkestar za mir. Koncert je održan kao nastavak programa posvećenog sjećanju na žrtve genocida.
Spinelli, talijanski romski glazbenik i umjetnički voditelj, svojim je djelovanjem godinama povezan s očuvanjem romske kulture sjećanja, a glazba je i ovoga puta poslužila kao način povezivanja memorijalnog programa s kulturom i suvremenim umjetničkim stvaralaštvom.
Time je ovogodišnje obilježavanje povezalo dva različita prostora i pristupa sjećanju – jutarnju komemoraciju na memorijalnom groblju u Uštici i večernji kulturni program u središtu Zagreba.
Važnost vidljivosti romskog genocida
Ovogodišnje obilježavanje ponovno je otvorilo pitanje vidljivosti genocida nad Romima u hrvatskoj javnosti.
Iako je progon i sustavno uništavanje romskog stanovništva bio sastavni dio rasne politike ustaškog režima, romske žrtve desetljećima su imale manje mjesto u javnoj kulturi sjećanja. U posljednjih nekoliko godina vidljivost teme postupno se povećava kroz rad Romsko memorijalnog centra Uštica, obilježavanje Samudaripena, znanstvena istraživanja, izdavaštvo i uključivanje teme romskog genocida u javne i obrazovne programe.
U tom kontekstu otvaranje novih memorijalnih prostora u Uštici predstavlja nastavak procesa izgradnje sustavne kulture sjećanja na romske žrtve.
Istodobno, poruke upućene s ovogodišnje komemoracije nisu se odnosile samo na prošlost. Predstavnici institucija ponovno su naglasili potrebu ravnopravnog položaja Roma u suvremenom hrvatskom društvu.
Sjećanje na romske žrtve genocida tako se nastavlja oblikovati kroz komemoraciju, edukaciju, memorijalizaciju i kulturu – s ciljem da stradanje Roma tijekom Drugog svjetskog rata bude trajno i vidljivo uključeno u hrvatsku kulturu sjećanja.
Orhan Memedi
