Svjetski dan romskog jezika i bajaški jezik
Ovaj tjedan smo imali prilike sudjelovati na mnogobrojnim događanjima tokom obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika koji je obilježen diljem Hrvatske. Ono što je sporno u svemu tome je otpor pojedinih skupina Roma Bajasha koji se boje nametanja romskog jezika bajashima.
Svjetski dan romskog jezika se obilježava već 14 godina, a 2012. godine kada je Hrvatski sabor postao prvi parlament u svijetu koji je podržao inicijativu za proglašenje 5. studenog Svjetskim danom romskog jezika i time obilježio svjetsku povijest Roma.
No, pitanje je otpor pojedinih skupina koji s jedne strane jasno ističu negodovanje obilježavanje istog, ali i straha nametanja Romani chiba pojedinim Romima koji nisu govornici istog.
Naime, romska zajednica ima specifičan položaj i povijest koja je utjecala na njihov razvoj i očuvanju kulture. Mnogo toga je posuđeno od drugih, malo toga je sačuvano, a puno povijesnih tragova je zauvijek uništeno. Kako bi rekli, običaji su različiti, od sela do sela ili od zanata do zanata, ali različitosti u romskoj zajednici je mnogobrojna, a jedna činjenica je koja nas spaja, a to jezik.
Romski jezik je unatoč prisilnim asimilacijama, zabranama korištenja, pa i sakaćenja ostao prisutan u romskoj zajednici. Iako je možda, s vremenom, malo izmijenjen, on je ostao naša karika koja nas spaja i pokazuje međusobnu povezanost.
Tokom Drugog svjetskog rata nestaje velik broj Roma, mnogi su se asimilirali ili jednostavno skrivali svoju nacionalnu pripadnost te su tu također izgubio velik broj Roma. Tek nakon nekoliko desetljeća i sedamdesetih kada je održan prvi kongres Roma jača se aktivizam te nakon četrdeset godina ostvarujemo određeni napredak priznavanjem jezika.
Romski ili bajaški jezik
Iako to priznanje dovodi do određenog statusa jezika, danas imamo drugi problem koji se osobito ističe u Hrvatskoj. Iako je jedini romski jezik Romani chib, mnogi Romi Bajashi ističu da bajaški jezik koji pripada staro-rumunjskom jeziku, također romski te se stvara nepotrebna tenzija oko obilježavanja istog.
Jedan od strahova koji se ističe je nametanje Romani chiba govornicima bajaškog jezika, a to nepotreban strah koji nitko ne želi. Svjesni smo povijesti romske zajednice i zabrane govora romskog jezika Roma u Rumunjskoj koja je dovela do prisilne asimilacija i činjenice da su Romi jednostavno zaboravili svoj jezik, ali njihov strah i stav je neopravdan te nitko ne želi vršiti prisilno učenje zaboravljenog jezika, a premalo je stručnog kadra da pojasni uvažavanje bajaškog jezika za zajednicu Roma Bajasha. To se isticalo i tijekom donošenja kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.
S druge strane, bajaški jezik koji se koristi preko cijelog stoljeća postaje dio identiteta Roma Bajasha koji su tokom godina stvorili vlastiti identitet koji sadrži kulturu, jezik i običaje te samim time potvrđuje raznolikost romske zajednice. Ono što je veoma bitno za romsku zajednicu u Hrvatskoj je edukacija i stručni kadar koji će omogućiti bitnosti uvažavanja romskog jezika, ali istraživanje bajaškog identiteta koji stvorio vlastite kulturne vrijednosti koje se trebaju očuvati i zabilježiti.
Tu se postavlja pitanje trebaju li Bajashi biti autonomna zajednica koja bi ostvarila ista prava kao romska zajednica? To ostavljam vama na razmišljanje jer svaka različitost nas obogaćuje, ali gdje je granica?
Dušan Nikolić
Tekst je napisan uz financijsku potporu Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027.
