SvijetVijesti

Suočavanje s budućnošću sjećanja

U Auschwitzu  se okupilo više od 150 stručnjaka iz cijelog svijeta koje se bave poviješću i kulturom sjećanja na Drugi svjetski rat, Holokaust, Auschwitz i druge genocidne zločine, kako bi raspravljali o ulozi kolektivne memorije u suočavanju sa suvremenim izazovima.

 

U fokusu brojnih panela bila su goruća društvena pitanja – sve veća polarizacija, radikalizam, krize i nesigurnosti – kao kontekst u kojem se danas oblikuje i propituje kolektivna memorija.

Konferencija je održana od 30. lipnja – 2. srpnja 2025.  godine, u godini koja obilježava 80. obljetnicu oslobođenja nacističkog koncentracijskog i logora smrti Auschwitz, kao i 20. obljetnicu osnutka Međunarodnog centra za edukaciju o Auschwitzu i Holokaustu (ICEAH), osnovanog na inicijativu preživjelih.

“Mi smo Centar – mjesto susreta, dijaloga, promišljanja i djelovanja. Ovdje se u isto vrijeme vidi i bivši logor i suvremeni svijet. Upravo ovdje trebaju se rađati pitanja i ideje o tome kako se suočiti s mržnjom koja i dalje odjekuje oko nas,” – rekao je Andrzej Kacorzyk, ravnatelj ICEAH-a.

Uvodno predavanje održao je prof. dr. Bernd Simon na temu tolerancije u 21. stoljeću. Njegov koncept poštovanja ideja i vrijednosti s kojima se ne slažemo, otvorio je raspravu o funkciji tolerancije u duboko podijeljenim društvima.

Jedan od najdinamičnijih panela dotaknuo se pristranosti u istraživanju povijesti, obrazovanju i pamćenju, s naglaskom na položaj samih istraživača i njihovu težnju prema objektivnosti.

Dan je zaključen predstavljanjem najnovijih istraživanja o sudbinama žrtava nacističkih progona – i pojedinih skupina i čitavih društava traumatiziranih ratom.

 

Raznolikost sjećanja i otpornost manjinskih narativa

Drugog dana konferencije raspravljalo se o kolektivnoj memoriji u današnjim raznolikim društvima. Paneli su ukazali na višesmjernost sjećanja, oblikovanog brojnim individualnim iskustvima i pripovijestima.

Posebnu pozornost izazvala je rasprava o manjinskim narativima – kako opstaju i odupiru se brisanju i marginalizaciji u okvirima dominantnih povijesnih priča.

U manjim radnim grupama, sudionici su razmjenjivali primjere dobre prakse iz područja obrazovanja o sjećanju, pomirenja, mira, borbe protiv diskriminacije i inkluzije. Svoje projekte predstavili su predstavnici organizacija iz različitih dijelova svijeta: Homo Faber (Poljska), Aegis Trust (Ruanda), Pink Triangle Legacies (SAD), Kuća Ane Frank (Nizozemska), Terraforming (Srbija) i Muzej Auschwitz.

“Vrijednost ove sesije bila je uvid u različite pristupe učenju o teškim temama naše povijesti, što je dalo poticaj za daljnji edukativni rad,” istaknula je dr. Agnieszka Kita, moderatorica i zamjenica voditeljice Arhiva Muzeja Auschwitz.

 

Suočavanje s budućnošću sjećanja

Treći dan bio je usmjeren prema budućnosti sjećanja. Panel o teškim sjećanjima i njihovoj ulozi u kriznim vremenima otvorio je pitanje: kako i mi koji se bavimo obrazovanjem i sjećanjem postajemo dio izazova?

“I mi smo dio problema. Moramo to priznati i razumjeti kako djelovati odgovorno,” poručio je dr. Matthias Heyl, voditelj obrazovanja Memorijala Ravensbrück.

Sljedeći panel fokusirao se na institucionalno pripovijedanje prošlosti, s naglaskom na važnost promišljanja publike i načina na koji ona oblikuje razumijevanje sadržaja i samog mjesta sjećanja.

Završna rasprava pokušala je odgovoriti na pitanje: Koja je budućnost sjećanja – globalno gledano?

“Sjećanja na zločine i ratove dominiraju jer dijele ljude. No, vjerujem da su priče o suradnji i miru snažnije. Povijest čovječanstva je povijest suradnje. Zato možemo i graditi, i liječiti, i organizirati ovakve konferencije,” rekao je Nadav Neuman iz organizacije Sapienship.

“Nadamo se da ćete iz ove konferencije ponijeti osjećaj da niste sami. Ima nas više – ljudi koji dijele vrijednosti tolerancije, raznolikosti, demokracije i mira,” dodala je Marine Dudziak-Vannier, sukoordinatorica događaja.

Tijekom konferencije dodijeljene su i nagrade “Da nije bilo onih deset…” volonterima i institucijama koje daju poseban doprinos kulturi sjećanja kroz volonterski rad u Memorijalnom centru Auschwitz.

 

Izvor: Muzej i Memorijalni centar Auschwitz – Birkenau

Related posts

Izložba Mersuda Selmana u Budimpešti o Romkinjama, ušutkanim ženama koje skrivaju toliko toga u sebi

Urednik

Zaboravljeni ‘Štitarski Romi’

Urednik

Małgorzati Mirga-Tas je dobila nagradu Tajsa koju dodjeljuje ERIAC

Urednik