Odvojeni razredi, jezične barijere i nepripremljenost lokalnih zajednica godinama guše potencijal romskih učenika. Predstavnici Vlade, pravobranitelji i stručnjaci na zajedničkom su sastanku pokušali otpetljati ovaj višedesetljetni čvor.
Svako dijete u školsku klupu sjeda s istom željom — naučiti nešto novo, pronaći prijatelje i izgraditi temelje za budućnost. No, za velik broj romske djece u Hrvatskoj, taj prvi korak u obrazovni sustav i dalje nosi nepravednu težinu. Pitanje kako prekinuti praksu tihe segregacije i osigurati da obrazovanje postane most, a ne prepreka, bilo je središnja tema tematskog sastanka Povjerenstva za praćenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma, održanog u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.
Za istim su se stolom našli svi ključni akteri — od potpredsjednika Vlade Davora Božinovića i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, do pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, predstavnika Pravobranitelja za djecu, ravnatelja osnovnih škola i organizacija civilnog društva.
Gdje sustav zapinje?
Iako se godinama govori o integraciji, praksa na terenu često pokazuje suprotno. U pojedinim sredinama i dalje postoje takozvane “čiste” romske škole ili razredi, što je problem na koji već duže upozoravaju i domaće i međunarodne institucije.
Stručni dio susreta jasno je dao do znanja da odvajanje djece — bilo namjerno ili zbog prostorne izoliranosti romskih naselja — ostavlja duboke ožiljke na njihovom razvoju.
-
Međunarodne preporuke i realnost: Aleksa Đokić iz Ureda za ljudska prava podsjetio je na jasne smjernice međunarodnih tijela koja traže od Hrvatske odlučnije korake u ukidanju odvojenih razreda.
-
Pogled iz kuta pravobranitelja: Tena Šimonović Einwalter i Ivona Makvić Salaj (iz Ureda za djecu) upozorile su da segregacija izravno krši temeljna prava djeteta. Kad dijete od malih nogu odrastaju u izoliranom okruženju, bitno mu se smanjuju šanse za završetak srednje škole i pronalazak posla.
“Ne možemo govoriti o jednakim prilika ako djecu od prvog dana osnovne škole razdvajamo. Obrazovna segregacija nije samo problem jedne manjine — to je poraz društva u cjelini.”
Put prema rješenju: Od predškole do lokalnih zajednica
Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine pri MZO-u, predstavio je institucionalni odgovor na ove izazove, istaknuvši da je ključ u ranoj intervenciji.
Rješenje, slažu się sudionici, ne leži samo u mjenjanju zakona, već u svakodnevnom radu na terenu:
-
Obvezan predškolski odgoj: Rano učenje hrvatskog jezika ključno je kako djeca u prvi razred ne bi ulazila s jezičnim zaostatkom koji se kasnije pogrešno tumači kao poteškoća u učenju.
-
Podrška učiteljima i školama: Prosvjetnim radnicima u mješovitim sredinama potrebni su dodatni asistenti, logopedi i stručni timovi, a ne prepuštenost samima sebi.
-
Desegregacija na lokalnoj razini: Jedinice lokalne samouprave moraju aktivnije raditi na prekrajanju upisnih područja kako se romska djeca ne bi prirodno “gurala” u samo jednu školu.
Sastanak u Ministarstvu pokazao je da volja postoji, no pravi ispit slijedi na terenu. Promjena neće doći preko noći, ali svako dijete koje umjesto odvojenog razreda dobije priliku učiti rame uz rame sa svojim vršnjacima, korak je bliže društvu u kojem razlike više nisu prepreka.
Orhan Memedi
