Cijeli tekst smo preuzeli sa službene stranice Romske organizacije mladih Hrvatske jer nismo htjeli utjecati na misao i cilj koji su htjeli izraziti. Uz navedeni tekst, dolje imate link koji vodi na cjelokupnu analizu i službenu stranicu udruge.
Mediji (tisak, televizija, online vijesti i društvene mreže kao što su Facebook ili Instagram) igraju ključnu ulogu u informiranju naših sugrađana i oblikovanju njihovog javnog mišljenja. Uz toliko moći dolazi i velika odgovornost. To su hrvatski mediji, čini se, zaboravili jer već duže vrijeme vode medijsku kampanju protiv Roma. Sve je više desničarskih portala poput eMeđimurja, koji pristrano izvještavaju o Romima i koji vole senzacionalizirati kriminalitet Roma. Preplavljeni smo dezinformacijama – pričama o Romima koje sadrže nepotpune, varljive, a ponekad čak i lažne informacije o Romima.
U eri interneta i društvenih medija postalo je još teže boriti se protiv ovakve vrste narativa, pogotovo zato što se sadržaj na društvenim mrežama generira u većem obujmu i većom brzinom. Platforme društvenih medija se u Hrvatskoj relativno slabo reguliraju, zbog čega se u komentarima nerijetko susrećemo sa primjerima govora mržnje i sadržaja koji potiču na mržnju prema Romima ili čak pozivaju na genocid.
Informativni sastanak sa stručnjacima u području govora mržnje
Kako bi bolje razumjeli sve ovo, troje mladih romskih studenata iz ROM HR-a je odlučilo organizirati informativni sastanak sa stručnjacima u području govora mržnje iz Kuće Ljudskih Prava, Ureda Pučke Pravobraniteljice i Pravnog Fakulteta u Rijeci. Naučili smo da u Hrvatskoj ne postoji službena pravna definicija govora mržnje. Najgori oblici govora mržnje u medijima su određeni članakom 325 kaznenog zakona (npr. izravno pozivanje na nasilje i mržnju usmjereno prema etničkoj skupini ili javno odobravanje, poricanje i pozivanje na genocid) i takve povrede pravni poredak kažnjava po službenoj dužnosti, drugim riječima za ovakve oblike povreda možemo podnijeti kaznenu prijavu.
Kako se odnositi prema govoru mržnje na društvenim mrežama?
Kuća Ljudskih Prava predlaže da se prvo prikuplja dokaz govora mržnje s platforme (screenshot komentara ili objave) i onda prijaviti taj sadržaj Facebooku putem mehanizama za prijavljivanje. Ako Facebook ne makne sadržaj, onda se prikupljeni dokaz može prijaviti policiji.
Sudovi nisu jedini kanal kojima bi se ovaj problem mogao artikulirati
Možemo se boriti i kroz edukaciju, istraživanje, zagovaranje i izgradnju kontra-narativa. Na primjer, Ured Pučke Pravobraniteljice može vladi skrenuti pažnju da postoji problem u vezi govora mržnje i predlagati konkretne preporuke kako taj problem riješiti. Ali Romi su odgovorni preuzeti inicijativu i kontaktirati nadležne institucije o ovakvim problemima te češće prijaviti takve prekršaje.
Cijeli tekst objedinjen u dokumentu pročitajte na LINK
Autori teksta: Benjamin Ignac, Sandra Bogdan i Božo Levaković
