Cijeli tekst smo preuzeli sa službene stranice Romske organizacije mladih Hrvatske jer nismo htjeli utjecati na misao i cilj koji su htjeli izraziti. Uz navedeni tekst, dolje imate link koji vodi na cjelokupnu analizu i službenu stranicu udruge.
Mediji (tisak, televizija, online vijesti i društvene mreže kao što su Facebook ili Instagram) igraju ključnu ulogu u informiranju naših sugrađana i oblikovanju njihovog javnog mišljenja. Uz toliko moći dolazi i velika odgovornost. To su hrvatski mediji, čini se, zaboravili jer već duže vrijeme vode medijsku kampanju protiv Roma. Sve je više desničarskih portala poput eMeđimurja, koji pristrano izvještavaju o Romima i koji vole senzacionalizirati kriminalitet Roma. Preplavljeni smo dezinformacijama – pričama o Romima koje sadrže nepotpune, varljive, a ponekad čak i lažne informacije o Romima.
U eri interneta i društvenih medija postalo je još teže boriti se protiv ovakve vrste narativa, pogotovo zato što se sadržaj na društvenim mrežama generira u većem obujmu i većom brzinom. Platforme društvenih medija se u Hrvatskoj relativno slabo reguliraju, zbog čega se u komentarima nerijetko susrećemo sa primjerima govora mržnje i sadržaja koji potiču na mržnju prema Romima ili čak pozivaju na genocid.
Kako bi bolje razumjeli sve ovo, troje mladih romskih studenata iz ROM HR-a je odlučilo organizirati informativni sastanak sa stručnjacima u području govora mržnje iz Kuće Ljudskih Prava, Ureda Pučke Pravobraniteljice i Pravnog Fakulteta u Rijeci. Naučili smo da u Hrvatskoj ne postoji službena pravna definicija govora mržnje. Najgori oblici govora mržnje u medijima su određeni članakom 325 kaznenog zakona (npr. izravno pozivanje na nasilje i mržnju usmjereno prema etničkoj skupini ili javno odobravanje, poricanje i pozivanje na genocid) i takve povrede pravni poredak kažnjava po službenoj dužnosti, drugim riječima za ovakve oblike povreda možemo podnijeti kaznenu prijavu.
Kuća Ljudskih Prava predlaže da se prvo prikuplja dokaz govora mržnje s platforme (screenshot komentara ili objave) i onda prijaviti taj sadržaj Facebooku putem mehanizama za prijavljivanje. Ako Facebook ne makne sadržaj, onda se prikupljeni dokaz može prijaviti policiji.
Možemo se boriti i kroz edukaciju, istraživanje, zagovaranje i izgradnju kontra-narativa. Na primjer, Ured Pučke Pravobraniteljice može vladi skrenuti pažnju da postoji problem u vezi govora mržnje i predlagati konkretne preporuke kako taj problem riješiti. Ali Romi su odgovorni preuzeti inicijativu i kontaktirati nadležne institucije o ovakvim problemima te češće prijaviti takve prekršaje.
Cijeli tekst objedinjen u dokumentu pročitajte na LINK
Autori teksta: Benjamin Ignac, Sandra Bogdan i Božo Levaković
Copyright 2015 © Romalen.com