Proljetna radost i romska tradicija u srcu Zagreba

U zagrebačkom naselju Kozari putevi, gdje živi brojna romska zajednica, danas je skromno, ali svečano obilježen Ederlezi – Đurđevdan, jedan od najvećih i najznačajnijih romskih praznika. Unatoč kišovitom vremenu, duh proslave i tradicije nije izostao.

U naselju koji broji brojne kulture, danas, se obilježio poseban praznik za romsku zajednicu širom svijeta. Povodom tog dana bili smo cijeli dan u romskom naselju s različitim obiteljima kako bi obuhvatili običaje i ljepotu obilježavanja našeg praznika.  U domaćinstvu obiteljii Beriša dan je započeo tradicionalnim jutarnjim obredima. Djeca su umivena izvorskom vodom u kojoj su potopljeni cvjetovi, jaja i grančice mlade vrbe – sve prema običajima koji se prenose generacijama. Kako nam Mirsad pojašnjava, bilo je vremena kada su se Romi na Đurđevdan okupljali uz kanal ili rijeku, kako kaže, a nerijetko bi se mlađi i okupali u njoj.

„Polako nestaju običaji koje smo imali, ali ipak držimo do nekih koje možemo u kući održati. Nekada se kupalo u jezerima, rijekama ili kanalima, a sada to obavimo u kući među nama. Ipak, kuće kitimo cvijećem koje je procvjetalo, raznim biljem i ukrasima. Ostaje taj obiteljski ručak koji je bogatiji nego prije, ali nekad je bilo manje i slađe.  Iz svake kuće se čula glazba, pa bi i trubači dolazili, sada je to sve manje-više u krugu obitelji“, kaže Mirsad.

Đurđevdan ili Ederlezi, kako ga nazivamo, smatra se danom kada dolaze proljeće i ljeto, kada se slavi život, priroda i nova nada. U vodi s cvijećem i vrbom ne umivaju se samo radi tradicije – vjeruje se da se tim činom odbacuju sve negativnosti iz prošle godine i otvara put za sretniju budućnost. Zidovi kuća peru se istom vodom, a domovi se kite raspupanim grančicama i cvijećem za zdravlje, plodnost i sreću.

Kako ističe Jasmin kojeg smo također posjetili, Đurđevdan ima i duboku simboliku pokreta: „Moja mama je pripadala skupini čergaša koji su u vrijeme Jugoslavije putovali svuda s kolima i konjem. Cijeli život im je bio u kolima, a po ljeti bi im svijet bio na dlanu. Cijelo ljeto bi putovali, sve do jeseni kada bi našli mjesto gdje će prezimiti. Bili bi u tom mjestu sve do Đurđevdana kada bi im počela nova sezona putovanja i rada po cijeloj regiji. “

Ipak, nije sve u putovanjima. Ederlezi je praznik svih Roma, a brojni Romi su odavno odustali od putovanja i nomadskog života, pa su tako i prilagodili pripreme i samo obilježavanja tog praznika. Pripreme za Ederlezi započinju danima unaprijed – čiste se kuće, priprema se svečana odjeća i nakit. Tradicionalno se ujutro kolje janje, a njegovom krvlju se djeci na čelima crtaju crvene točkice kao simbol zaštite i zdravlja. Pletenje vjenčića od poljskog cvijeća, koji se vješaju po kući, i dalje je prisutno, baš kao i glazba, ples i pjesma koja iz mnogih domova odjekuje naredna tri dana.

Ederlezi se među Romima u Hrvatskoj i susjednim zemljama slavi 6. svibnja. Naziv dolazi od turske riječi Hıdırellez, a simbolizira praznik plodnosti, sreće i svetaca zaštitnika putnika – Hidra i Ilije. Ipak, brojni krščanski Romi i oblježavaju Jurjevo ili Jurjevdan koji se obilježava 23. travnja.  čime Ederlezi dodatno dobiva na značaju kroz ispreplitanje vjerskih i kulturnih tradicija.

I dok su se nekada odlazilo do rijeka i izvora, danas se u urbanim sredinama simbolično koristi korito s cvijećem. Djevojke stavljaju cvijeće u kosu, u želji za ljepotom i zdravljem, a domovi se pretvaraju u male oaze proljetnog šarenila.

Ederlezi nije samo praznik – to je proslava života. Iako više nema čerge i velikih okupljanja, osjećaj zajedništva, zahvalnosti i radosti i dalje živi. Ovaj praznik svjedoči o bogatstvu romske tradicije i njezinoj povezanosti s prirodom, s obitelji i s prošlošću – koja, iako mijenja oblik, i dalje ima snažan puls u svakom domu koji danas miriše na pečenje, cvijeće i topli osmijeh.

Orhan Memedi

„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske”