Prikriveni rasizam: otkriven šokantni skandal o selu „bez Roma“ u Mađarskoj.
Istraživački novinar Róbert Báthory otkrio je kako je selo Teresztenye, koje se nalazi na sjeveroistoku Mađarske, gotovo 20 godina ostalo „bez Roma“. U šokantnom filmskom izvještaju za Szabad Europa, Báthory otkriva što se dogodilo kada se jedna romska obitelj ipak doselila i kako su od tada izloženi stalnom rasističkom zastrašivanju.
Još 2002. godine lokalna vlast stekla je pravo prvokupa za svaku nekretninu u naselju, pozivajući se na uredbu o zaštiti baštine. U praksi, načelnik – osuđeni prevarant Attila Brogli – odlučuje tko može, a tko ne može kupiti nekretninu u Teresztenyeu.
Kako je objasnio jedan lokalni agent za nekretnine, koji je također uključen u postupak provjere: „Općina je htjela znati tko želi kupiti kuću ovdje i mogla je filtrirati kupce tako da nekretnine mogu kupiti samo oni za koje se smatra da su ‘prikladni’ za naselje.“ Agencije oglašavaju ovo malo naselje kao idiličnu oazu tišine i mira. Također je to mjesto gdje je, kako Báthory navodi: „Tijekom posljednjih dvadeset godina izgrađen učinkovit sustav prevencije Roma.“
Taj sustav, kako ga je Báthory razotkrio, jednostavan je, ali učinkovit: potencijalnog kupca najprije procjenjuje agent za nekretnine, a zatim se vodi na osobni razgovor s načelnikom, koji odlučuje hoće li se odreći prava prvokupa. Službeno, kupci se kategoriziraju kao „redovni“ ili „neredovni“; u praksi – kako je agent priznao u telefonskom razgovoru – kupce „romskog podrijetla u bilo kojem smislu“ se isključuje.
Prije pet godina, taj „aparthejd-sustav“ doživio je neuspjeh kada su László Sifter i njegova supruga Ági kupili kuću u Teresztenyeu. Romski par prošao je provjeru kao „redovni ljudi“. Nakon što su više puta čuli od agenta da u selu nema Roma, Sifterovi su načelniku otvoreno rekli da su romskog podrijetla jer nisu željeli doseliti s djecom na mjesto gdje bi to bio problem. Načelnik ih je uvjerio da razlikuje samo dobre i loše ljude. Par mu je povjerovao i kupio kuću.
Šokantni filmski izvještaj Róberta Báthoryja otkriva kako je obitelj bila izložena stalnoj kampanji uznemiravanja, zastrašivanja i isključivanja, s ciljem da im se život učini nepodnošljivim i da ih se prisili da napuste Teresztenye. Načelnik Attila Brogli – koji je zajedno sa suprugom osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog proračunske prijevare i krivotvorenja, kasnije preinačeno u trogodišnju uvjetnu kaznu – više je puta odbio dati intervju.
Lokalne vlasti prestale su osiguravati prijevoz djece u školu; nadzorne kamere zabilježile su kako su trojica muškaraca napala i pretukla Lászlóa, nanijevši mu prijelome rebara. U drugom incidentu, pijani muškarac pucao je iz vatrenog oružja iza njihove kuće. Obitelj je bila izložena i službenom te policijskom uznemiravanju: pokrenuto je ukupno 14 službenih istraga, uključujući šest nadzora nad roditeljstvom. To je uzrokovalo veliki stres i traumu, no Sifterovi ne odustaju: „Nisam završila pravni fakultet da bi načelnik odlučivao gdje smijem živjeti, a gdje ne,“ kaže Ági.
Sustav u Teresztenyeu opisao je jedan odvjetnik kao „kreativan“, ali pravno besmislen, jer „Temeljni zakon jamči slobodu kretanja i pravo vlasništva. Pravo da netko stekne imovinu i živi gdje želi jasno proizlazi iz Temeljnog zakona.“ Vladin ured nije pronašao ništa sporno kada je ispitao uredbu lokalne vlasti u Teresztenyeu. Kada se obitelj Sifter obratila Uredu za jednakost postupanja, odgovoreno im je kako njihova prava nisu prekršena jer su uspjeli kupiti nekretninu.
Ovaj „tihi aparthejd“ stvara zastrašujući i u osnovi protuzakonit presedan. Prema portalu Borsod 24, ono što situaciju u Teresztenyeu čini posebno aktualnom jest činjenica da vlada razmatra slične iznimke kako bi se „prenapučeni mađarski gradovi zaštitili od daljnjih migranata“ davanjem prava prvokupa i diskrecijskih ovlasti lokalnim vlastima da odluče tko se može, a tko ne može doseliti. Na okupiranim područjima, gdje je službena i genocidna suradnja s nacističkom Njemačkom nekad bila pravilo, a ne iznimka, sama ideja legaliziranja „zona bez Roma“ trebala bi biti razlog za sram. No, kada je riječ o zaobilaženju temeljnih prava rasiziranih drugih – danas je vrijeme otvorene bestidnosti.
Video na mađarskom jeziku možete vidjeti ovdje.
Izvor: ERRC
