Udruga Žena Romkinja « Bolja Budućnost» izdala je u siječnju 2016 godine knjigu Običaji Roma «Prošlost , život i običaj»
Autorica gđa. Ramiza Memedi je napomenula da autohtone zajednice igraju važnu ulogu u očuvanju i obogaćivanju svoje kulturne i tradicijske vrijednosti. Rome je održala solidarnost i o njima se ispredaju legende. Stoljećima proganjani i uništavani, izloženi ksenofobiji i rasizmu od strane okružujućih naroda, jakom unutrašnjom solidarnošću i integracijom uspijevali su se obraniti i preživjeti.
Ne Romi većina smatra Rome jako zanimljivim kao narod, vole filmove na tu temu, romsku glazbu i njihovu kulturu. S obzirom na njihovu specifičnost i na mnoge predrasude koje ljudi imaju htjela sam napisati knjigu o običaju Roma koja će biti prikazana i sa druge strana osim one koju svi „vidimo“, te većinskom narodu približiti tu temu.
Romski narod je jedan od najtolerantnijih naroda, jer nikada i nigdje nisu započeli nikakvu ratnu situaciju ili rasnu netrpeljivost. Romi su uvijek željeli živjeti na miran i tolerantan način s drugim narodima. Prije svega moramo navesti da Romi spadaju u etničku manjinsku grupu koja nema svoju matičnu domovinu, tako da Romi pripadaju onom većinskom narodu na čijem području države žive. Romi u Republici Hrvatskoj pripadaju hrvatskom narodu i čine jednu od najstarijih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Romska zajednica se davno doselila na prostore Republike Hrvatske svojom migracijom iz matične zemlje porijekla, Indije. Dio stare kulture su zadržali, ali su i poprimili neke od kultura i običaja većinskog stanovništva na primjer od vjere pa do jezika naroda sa kojima su živjeli.
Upoznavajući povijest, običaje i život Roma upoznajemo i njihovu zajednicu, njih same, njihovu kulturu, jezik i tradiciju kao i način ponašanja unutar šire društvene zajednice pa i svoje romske zajednice. Narod koji nema svoju povijest, jezik, kulturu i običaje nije narod, niti će ga drugi većinski narod sa kojim imaju suživot ozbiljno prihvatiti u svoju sredinu. Romi imaju svoju povijest, jezik, kulturu i običaje.
Prihvaćajući Rome kao sastavni dio svjetske zajednice naroda, a ne kao etnološku posebnost, možemo uočiti bogatstvo kulturnih, umjetničkih i tradicijskih postignuća.
Nakon tisuću godina i mnogostruko više kilometara daleko od pradomovine Indije, imigracijski procesi uvjetovali su značajne posljedice za romski narod: očuvanje (u gotovo svakoj sredini) vlastitog načina života, etničkih i kulturnih vrijednosti, ali i prilagođavanje lokalnoj socijalnoj, gospodarskoj i vjerskoj okolini.
Udruga Žena Romkinja – “Bolja budućnost” osnovana je 1998. godine. Udruga je registrirana u siječnju 1999. godine. Udruga Bolja Budućnost od početka rada radi na promociji prava Romkinja, odnosno poboljšanju njihovog ekonomskog, socijalnog, obrazovnog, zdravstvenog i pravnog statusa na području Republike Hrvatske. Vezano uz ovu problematiku, pruža besplatne pravne savjete u uredu udruge, ali i u kontaktu s Romkinjama na terenu, jer je evidentno kako Romkinje, odnosno veliki dio romske populacije nije upoznat sa svojim pravima u RH.
Udruga ima niz ciljeva i dugogodišnjih rezultat u svom radu te se svakodnevno bori protiv spolne diskriminacije, koja je vrlo izražena u romskoj populaciji. Posebno se zalaže za obrazovanje djece, s naglaskom na djevojčice, jer samo znanje može pomoći ženi da postigne uspjeh u životu! Također, pruža i besplatne pravne savjete za reguliranje statusa u Republici Hrvatskoj, s obzirom da ima osoba koja još uvijek nisu stekle pravo na državljanstvo ili trajno ishoda boravišta u RH.
Udruga Žena Romkinja Bolja Budućnost od 2005. godine organizira Ljetnu školu za mlade Rome na kojoj uče o svojoj kulturi, jeziku i povijesti, jer te stvari ne mogu naučiti u školama. Cilj ljetne škole je upoznavanje različitosti u romskoj zajednici, osnaživanje i međusobno poštivanje.
E.M
RIJEČ AUTORA
Autohtone zajednice igraju važnu ulogu u očuvanju i obogaćivanju svoje kulturne i tradicijske vrijednosti. Rome je solidarnost održala, i o njoj se ispredaju legende. Vjekovima proganjani i uništavani, izlagani ksenofobiji i rasizmu od strane okružujući naroda, jakom unutrašnjom solidarnošću i integracijom uspijevali su da se odbrane i da prežive.
Povijesna je činjenica da su Romi prilikom stoljetnih migracija izgubili svoju tradiciju, običaje i kulturu i poprimili običaje sredine u kojoj su se nastanili.
Imajući u vidu da se polako gubi interes njegovanja i očuvanja kulturne i tradicijske vrijednosti Roma, posebno kod mladih, započeli smo istraživanje starih običaja Roma a u cilju podizanje svijesti mladih generacija o očuvanju i njegovanju kulture, tradicije i običaja. Promjene koje se događaju i koje su se dogodile u romskoj kulturi tijekom tranzicije u modernom društvu zbog niz razloga tekle su relativno sporije u usporedbi s onim društvima koji ih okružuju. Iz tog razloga često smo se susreli s događanjem kada su Romi nositelji tradicije koje su odavno ili nedavno zaboravljene ili su sačuvani samo kao kulturne baštine u drugim zemljama.
Kultura Roma formirana je i razvija se kroz dugi i složeni proces te živi kontinuirano kroz aktivne interakcije s kulturom okolnog stanovništva u zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe. Rezultat različitih podvarijanata u nepromjenjivost romske kulture je zbog unutarnje heterogenosti u romskim zajednicama i činjenice da žive raspršeno među okolnog stanovništva u različitim zemljama i u različitim kulturnim i povijesnim regijama.
Kulturna i tradicijska vrijednost Roma koja se prenosi s generacije na generaciju, neprestano se mijenja ovisno o okruženju u kojem se nalaze, njihove interakcije i njihove povijesti, pružajući im osjećaj identiteta i na taj način promoviraju kulturne raznolikosti.
To, međutim, ne utječe na ukupni zaključak o romskoj kulturi, koja predstavlja zasebnu etničku razliku Europske kulture
U ovoj publikaciji nastojali smo obuhvatiti povijest, neke od običaja, kulturu i tradiciju Roma bez obzira na vjeroispovjednu, teritorijalnu i jezičnu djeljivost.
Nadam se da ćemo uspjeti ovom publikacijom probuditi interes mladih za njegovanje vlastitog kulturnog identiteta i bogatstvo tradicije koje su naslijedili od svojih predaka te njegovati svoje običaje kao druge manjinske zajednice.
Ramiza Memedi
