Kralj bez zemlje. Posljednja krundiba kralja Roma u Poljskoj
Kroz povijest smo imali niz običaja koji su se godinama gubili ili zaboravili, a neke su zbog povijesnih događaja jednostavno nestali. Tako je bilo i s praksom romskog kralja u Poljskoj te svjetski publicitet posljednje krunidbe „kralja Cigana“ Jansuza Kwieka.
Ratovi su iznimno utjecali na položaj Roma u svijetu. Iako nikad nismo izazivali rat, njegov utjecaj na romsku zajednicu je uvelike utjecao. Bez obzira koja strana bi pobijedila, Romi bi stradali, ali bogat duh i romska snaga se uvijek uzdigla.
Jedan od običaja koji je ponovno zaživio nakon Prvog svjetskog rata je bio uspostavljanje “ciganskih kraljeva”, ali ovaj put samozvane monarhije koju je uspostavila obitelj Kwiek iz grupe Kalderasha. Godine 1930. Michał Kwiek proglasio se “kraljem svih Roma”, a 1937. Janusz Kwiek je okrunjen za “kralja Roma” od strane svećenika Pravoslavne crkve i uz nazočnost vladinih dužnosnika, tijekom ceremonije održane u Poljskoj u Armijskom stadionu u Varšavi.
Ulaz je koštao 99 groša, a kraljevsko prijestolje i plašt posuđeni su u kazalištu. No, kralj je bio stvaran, pa je čak i “The New York Times” pisao o proslavi.
Događaj je opisao poljski tisak, snimili operateri Poljske telegrafske agencije, a radio je uživo prenosio događaj. Ceremonija je izazvala zanimanje i stranih novinara. U srpanjskom izdanju mjesečnika “Naokoło Świat” pronađena je fotografija s novinarima iz SAD-a, Francuske i Velike Britanije, kao i napomenu da će reportaže izaći u “The New York Times”.
Prema kazivanju tadašnjih novinara, prijestolje i kraljevski plašt (“bogato izvezen zlatom”) posuđeni su iz kazališta, a romski gosti fotografirali su se s fotografom koji je svakome uzeo po jednu cigaretu.
Do danas su sačuvane mnoge fotografije i snimka tog dana, a zbirka se čuva u Nacionalnom digitalnom arhivu. Postoji i četverominutni video koji se nalazi u Nacionalnom filmskom arhivu, a kronika je naslovljena “Kralj bez zemlje. Egzotična proslava.” Snimatelj je zabilježio ne samo trenutak krunidbe uz sudjelovanje svećenstva Pravoslavne crkve, već i ono što se događalo u okolici: Romkinje nasmijane u kameru, elegantno odjevene muškarce ozbiljnih izraza lica, veselu publiku koja plješće na tribinama Varšave.
Romska država u Africi
Iako je krunidba za gledatelje možda imala zabavnu ulogu, sami kralj je ozbiljno shvaćao svoju ulogu. Jedno od obećanja, a koje je objavljeno u tadašnjima novinama, jest da želi zatražiti zemlju za Rome u Abesiniji (današnja Etiopija). Želio je pitati Benita Mussolinija (područje je bilo talijanska kolonija) da omogući preseljenje i podari zemlju.
Nažalost je vrijeme činilo svoje, a povijest je zapisala tužan scenarij za kralja Janusza Kwieka koji nije dugo vladao. Samo dvije godine nakon njegova izbora izbio je Drugi svjetski rat, a ishod kralja i dalje je nepoznat. Jedan trag vodi do Zamošća i zapisa lokalnog arhivara o priči jednog od stanovnika, koji je 1940. ili 1941. vidio ciganski logor vrlo bogatog izgleda kako stoji “ispod mlina u ulici Okrzei”.
O Zamošću se proširila vijest da je to tabor ciganskog kralja. (…) Cijelo Zamošće je govorilo da je kralj bolestan, a zatim da je umro. (…) Zajedno s drugim dječacima trčali smo za kolima koja su išla na željezničku stanicu. Na njima sam sigurno vidio lijes — izvijestio je Jerzy Siemko.
Druga verzija navodi da je Janusz Kwiek umro u logoru u Bełżecu ili Auschwitzu.
Bez obzira na koja verzija bila istinita, neizbježna je bila smrt mnogih Roma u Drugom svjetskom ratu, ali pamtimo ih po slikama i pričama koje su ostale za njima. Da se nikad ne zaboravi i pokoj svakoj duši koja stradala samo zbog činjenice da je bio drugačiji.
Video krunidbe možete pogledati ovdje.
Orhan Memedi
Tekst je napisan uz financijsku potporu Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027.
„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske“
