Katarina Taikon – aktivistkinja koja je pomakla granice
Ako niste čuli o Katarini Taikon onda obvezno pročitajte tekst o ženi koja napravila ogromne iskorake za romsku zajednicu i koju nazivaju Švedskom Martin Luther Kingom.
Katarina Taikon-Langhammer (29. srpnja 1932. – 30 prosinca 1995.) bila je švedska romska aktivistkinja, lider pokreta za građanska prava, pisac i glumica, a pripadala je vrsti Roma koja se zovu Kalderashi.
Tijekom njenog djetinjstva Romi su još uvijek živjeli u kampovima u Švedskoj, te su morali premještavati često, što je djecama otežavalo odlaske u školu. U to razdoblje je vrijedio poseban zakon za Rome te im je omogućen boravak od samo tri tjedna u jednom gradu.
Iako je bio glazbenik, njen otac je bio svjestan bitnosti obrazovanja te je u više navrata pokušavao upisati u školu, ali rečeno mu je da romska djeca ne mogu biti primljena.
Zbog svih tih zakona i nepravednosti prema Romima, Katarina nije naučila čitati i pisati do svojih tinejdžerskih godina, ali svim svojim trudom je krenula željenim stopama te je posvetila svoj život poboljšanju uvjeta Roma u Švedskoj i svijetu.
U dobi od 31 godine napisala je svoju prvu knjigu koju je nazvala Ciganka. Knjiga je objavljenja i doživjela je ogroman uspjeh.
Kroz svoj neumorni rad, rasprave, pisanje i razgovor s švedskim vlastima, Romi su dobili jednako pravo na stanovanje i obrazovanje kao svi ostali Šveđani. Godine 1953. je završila zabrana migraciji 1914 Roma. To je dovelo do povećanja broja Roma da traže utočište u Švedskoj, a broj Roma koji je na početku bio manje od tisuću ljudi je rastao. Pokušala je uvjeriti švedske vlasti da ti ljudi su u stvari političke izbjeglice, jer su ugnjetavani u svojim zemljama. Nakon neuspješnih nastojanja da pomogne skupini od 47 francuskih Roma da dobiju azil u Švedskoj, odlučila je promijeniti strategiju. Jedini način da se okonča predrasuda protiv njezina naroda je bio da utječe na mlade i djecu. Kroz to shvaćanje, počela je pisati svoje popularne serije dječjih knjiga o svome djetinjstvu koje nazvala Katitzi (Katica). Knjige su doživjele ogroman uspjeh te je 1979. godine snimljena i TV-serija koja se temelji na knjigama.
Ukupno je objavljeno 13 knjiga. Katarina je broj 13 smatrala svojim sretnim brojem. Te su knjige toliko puta išle ponovno u tisak jer su generacije švedske djece bile fascinirane avanturama i nezgodama male Romkinje Katice. Iako je bilo mnogo Šveđana koji nisu kupovali njene knjige, oni koji su odrasli uz ove knjige, odrasli su s uvjerenjem da je diskriminacija na temelju nacionalnosti, rase i jezika sramotna. Da svatko ima pravo imati krov nad glavom i pravo na obrazovanje. Ljudi koji su odrasli na ovim knjigama na mnogo su načina stvorili modernu Švedsku. Mnogi od njih će vjerojatno reći da im je knjiga o Katici promijenila način razmišljanja, a možda i cijeli život.
Umrla je od oštećenja mozga nakon pada te je bila 13 godina u dugoj komi nakon srčanog udara. Naziva se Martin Luther King Švedske.
Dušan Nikolić
Tekst je napisan uz financijsku potporu Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027.
„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske“
