Poezija i umjetnost za dvadesetdvogodišnjeg Almira Agića iz Ilijaša kraj Sarajeva predstavljaju način da se bori protiv predrasuda i progovori u ime onih koji su često nevidljivi u društvu. Njegov glas, ispisan stihovima, dolazi iz iskustva marginalizacije, ali i iz duboke potrebe da kroz umjetnost gradi mostove razumijevanja.
U svojoj zbirci pjesama „Kaktus u polju orhideja“, Agić prikazuje unutarnju borbu između osobnih osjećaja i onoga što društvo od pojedinca očekuje. Njegovi stihovi progovaraju o ranjivosti, otpornosti i hrabrosti da se ostane svoj u svijetu koji često ne prihvaća različitost.
Kako pojašnjava sam autor, kaktus u naslovu simbolizira njega – osobu koja je odrasla u okruženju punom izazova, naučila se braniti i, unatoč svemu, opstati – dok orhideja predstavlja nju, osobu iz nježnijeg i naizgled mirnijeg svijeta, ali okruženog nepisanim pravilima koja ne dopuštaju odstupanja.
„Kroz tu simboliku želio sam prikazati koliko je teško izboriti se za ljubav, prihvaćanje i pravo na sreću kada se ne uklapate u očekivanja sredine“, kazao je Agić.
Za njega je poezija više od izraza emocija – to je prostor slobode u kojem se stvarnost ne prikazuje brojkama ni statistikama, nego osjećajima koji dopiru do ljudi na dubljoj razini.
„Smatram da je umjetnost, a posebno poezija, snažan alat u borbi protiv predrasuda jer omogućava ljudima da na trenutak vide svijet kroz naše oči. Ako makar jedna osoba nakon čitanja moje zbirke počne razmišljati drugačije, osjeti empatiju ili preispita svoje stavove, onda poezija već mijenja stvarnost“, dodaje Agić.
Njegova poezija time nadilazi osobnu priču i prerasta u univerzalnu poruku o potrebi za ravnopravnošću i razumijevanjem.
„Nevjerojatno je važno da mi sami pričamo svoje priče. Toliko dugo su drugi pričali o nama, umjesto nas. Kada mladi Romi dobiju priliku da govore, ne samo da razbijaju predrasude, već i grade samopouzdanje, otvaraju vrata novim generacijama i pokazuju da imamo pravo na vlastiti glas“, ističe Agić, naglašavajući da svaka ispričana priča predstavlja korak prema društvu u kojem Romi nisu samo tema rasprava, već aktivni sudionici u stvaranju slike o sebi.
Prema istraživanju Romani Early Years Networka iz 2022. godine, mnoga romska djeca u Bosni i Hercegovini i dalje nemaju jednak pristup obrazovanju, knjižnicama i kulturnim sadržajima. Siromaštvo i društvena isključenost često dovode do toga da se romska djeca svrstavaju u posebne obrazovne programe, što produbljuje njihovu marginalizaciju.
Diskriminacija, kaže Agić, nije uvijek otvorena, nego se često pojavljuje u suptilnim oblicima – „kroz neizgovorena očekivanja, zatvorena vrata i ograničene mogućnosti“.
Iako se posljednjih godina bilježe pomaci u vidljivosti i integraciji Roma u društveni život, promjene su i dalje spore. Najviše prepreka i dalje se vidi u obrazovanju, zapošljavanju i političkom predstavljanju, što potvrđuje i činjenica da presuda „Sejdić-Finci“ Europskog suda za ljudska prava, donesena prije više od desetljeća, još uvijek nije u potpunosti provedena.
Ipak, postoje i pozitivni primjeri – poput uvođenja romskog jezika kao izbornog predmeta u osnovnim školama Tuzlanskog kantona. Ova inicijativa, prva takve vrste u zemlji, ima za cilj stvaranje uključivog i nediskriminirajućeg obrazovnog sustava te očuvanje kulturnog identiteta Roma.
„Napredak postoji, ali je spor i nedovoljan. Vidimo više Roma u obrazovanju, kulturi, aktivizmu, ali prepreke su i dalje ogromne. Diskriminacija nije uvijek vidljiva na prvi pogled. Ipak, svaka priča poput moje, svaka uspješna priča nekog mladog Roma, otvara put drugima. Vjerujem da su promjene moguće, ali za njih su potrebni i sustavna podrška i hrabrost pojedinaca da se bore za svoje mjesto u društvu“, poručuje Agić.
Zbirka „Kaktus u polju orhideja“ njegov je pjesnički prvijenac. Sadrži 63 pjesme u kojima se isprepliću teme ljubavi, siromaštva, diskriminacije i nepravde. Izdali su je Javna ustanova Kulturno-sportski centar i Radio Ilijaš, a predstavljena je početkom ove godine u sklopu programa „Ilijaška zima“.
Osim što se bavi pisanjem, Agić je od 2024. godine ambasador slobode izražavanja, a redovito piše i kao autor te kolumnist portala Newipe, koji donosi priče iz romske zajednice i o njoj.
Govoreći o budućnosti, Agić ističe da se nada da će ono što slijedi biti jednako intenzivno i emotivno kao „Kaktus u polju orhideja“ – ako ne i više. „Svaka priča koju napišem nosi dio mene, a inspiracije mi ne nedostaje. Nadam se da neće proći nezapaženo“, zaključuje mladi pjesnik.
Sanela Nikolić
„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske”
