Bibija – sveta zaštitnica našeg naroda

Oduvijek sam znao da smo mi Romi narod duboko povezan s vjerom, tradicijom i poštovanjem prema precima. No, među svim našim običajima, jedna svetkovina i jedno ime ističu se posebnom snagom – Bibija. Odrastao sam slušajući priče o njoj, gledajući kako starije žene u mojoj obitelji pale svijeće, pripremaju hranu i mole s iskrenom vjerom u srcu. Bibija nije samo sveta žena iz prošlosti; ona je simbol zaštite, zajedništva i nade za nas Rome, danas jednako kao i prije stoljeća.

Tko je Bibija?

Bibija, što na romskom jeziku znači „tetka“, nije službeno priznata svetica u kršćanskom kalendaru, ali u romskom vjerovanju ona zauzima posebno mjesto, bez obzira na vjeru. Tu slavu obilježava svako istinski vjeruje u nju.  Smatra se zaštitnicom djece, bolesnih i siromašnih, a njezin blagdan Romi obilježavaju s velikim poštovanjem.

Legende o Bibiji razlikuju se ovisno o regiji, ali svaka priča nosi isti motiv – Bibija je bila sveta žena, poznata po svojoj dobroti i pomoći onima u nevolji. U mnogim pričama spominje se kako je štitila Rome od bolesti, posebno od velikih epidemija koje su u prošlosti pogađale nomadske zajednice. Vjeruje se da se njezina sveta moć očitovala kroz čuda, a molitvama upućenima njoj mnogi su tražili i dobivali ozdravljenje.

Iako povijesni podaci o Bibiji nisu precizni, ona je postala duboko ukorijenjena u romskoj duhovnosti. Neki Romi povezuju je s kršćanskom svetom Paraskevom ili svetom Sarom Kali, ali za većinu je ona jedinstvena i samo naša – zaštitnica romskog naroda, čuvarica naše djece i onih koji su najslabiji među nama.

 

Kako Romi slave Bibijin dan?

Blagdan Bibije, koji se obično obilježava u proljeće ili krajem siječnja, ovisno o vjeroispovijesti Roma, jedan je od najvažnijih dana u godini za romske obitelji. Sjećam se slavlja u djetinjstvu posvećenog Bibiji – bilo je to vrijeme radosti, zajedništva i posebnog duhovnog mira. Moja baka, odjevena u svoju najljepšu maramu, pripremala je hranu u čast svetice – tradicionalno jelo, često janjetinu, pitu ili neko drugo jelo koje se kasnije dijeli s obitelji, susjedima i siromašnima.

U našem dvorištu okupili su se rođaci i prijatelji, palile se svijeće i dijelilo ono što se imalo za ponuditi. Nakon obreda, slavlje je moglo početi – pjesma, ples i veselje trajali su do kasno u noć, jer Bibijin dan nije samo trenutak za molitvu, već i za slavljenje života, obitelji i svega što nas čini Romima.

Mnogi Romi vjeruju da je na taj dan važno učiniti dobro djelo – nahraniti siromašne, pomoći bolesnima ili oprostiti nekome tko nas je povrijedio. Tako se pokazuje poštovanje prema Bibiji, jer je i ona cijeli svoj život posvetila pomaganju drugima.

 

Zašto je Bibija važna danas?

U svijetu koji nas često ne razumije, gdje se Romi i dalje suočavaju s predrasudama i poteškoćama, Bibija je više od legende – ona je simbol snage i otpornosti našeg naroda. Kada izgovaramo njezino ime, mi ne tražimo samo zaštitu od bolesti i nesreće, već i nadu da ćemo ustrajati, da ćemo očuvati našu kulturu i zajedništvo.

 

Često se pitam zašto nas priča o Bibiji toliko snažno povezuje. Možda zato što nas podsjeća da, unatoč svemu, nikada nismo sami. Možda zato što njezina priča govori o nesebičnoj ljubavi i dobroti – vrijednostima koje su nam potrebne više nego ikada.

Kao novinar i kao Rom, osjećam odgovornost pisati o Bibiji i dijeliti njezinu priču sa svima, Romima i ne-Romima. Jer njezina svetost ne živi samo u molitvama i svijećama, već u svakom dobrom djelu, u svakom djetetu kojem roditelji prenose priču o njoj, u svakoj obitelji koja se okuplja na njezin blagdan.

Ona nije samo dio prošlosti – ona je i naša sadašnjost. Sve dok je se sjećamo, dok slavimo njezin blagdan i čuvamo njezinu poruku ljubavi i zajedništva, Bibija će ostati uz nas – naša svetica, naša zaštitnica, naša Bibija.

 

Orhan Memedi
„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske”