Aliđun: Kada nešto tuđe postaje tvoje
Romi imaju raznovrsne praznike koje su preuzeli tokom migracije te upravo ta raznovrsnost čini romsku zajednicu jedinstvenom. S vremenom i novim generacijama došlo je do nestajanja tradicionalnih praznika i običaja koje danas rijetko čuvaju.
Aliđun je svakako neobičan praznik, a njegovo obilježavanje nema fiksni datum. Kako je bilo prije, svako selo je imalo svoj dan pa tako se Aliđun obilježava od 6. svibnja pa sve do 2. kolovoza, ovisno o mjestu i obitelji. Zanimljiv nadimak je dobio i kod Roma, nazivaju ga „romskim kurban bajramom“ jer se naj taj kolje kurban ili žrtva. Ukoliko je bila imućnija obitelj, ta obitelj bi taj dan dijelila po naselju komade mesa drugim obiteljima kako bi svako na stolu imao dostojan obrok. Kao kod svakog praznika, ovaj dan u romskoj zajednici ima svoja obilježja, a nerijetko se obilježavao pored rijeke u kojoj bi se ljudi i okupali jer bi to bilo većinom ljeti. Nekada je ovaj praznik bio dan pun veselja, bogate trpeze, muzike i dan kada se ostaje kući.
Svakim zaboravom običaja gubimo dio identiteta
Danas je to sasvim drugačije. Taj dan koji se prije obilježavao kroz cijelo ljeto, danas, rijetko tko slavi. Rijetko možete naići na obitelji koja će potvrditi da još održavaju tradiciju obilježavanja Aliđuna, a mladi niti ne znaju da je to bila obiteljska slava koju su generacijama slavi naši preci.
Iako je romski praznik, on se veže uz Roma islamske vjeroispovijesti te taj dan se često slavio u Zagrebu, Primorsko-goranskoj županiji i Istri. Navedena mjesta su neophodna jer su u tim područjima nastanjeni Romi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a Aliđun se i danas obilježava po cijelom teritoriju naveden države.
Iako Aliđun ili Ilindan je svetkovina u Bosni i Hercegovini, njegovo obilježavanje su preuzeli i Romi iz Makedonije koji taj dan nazivaju Ilindan. Kroz generacije koji su preuzeli tu slavu, kreiran je svoj, jedinstven način obilježavanja slave te dugoročno stvaraš novi običaj koji se treba poštovati.
Nažalost, to se ne događa u romskoj zajednici. Iako dolazi do integracije u društvu, dolazi i do asimilacije te nestanak romskog identiteta. Prvo nestaju običaji, kultura, a kada nestane i jezik, onda smo dobili potpunu asimilaciju i gubitka vlastitog identiteta.
Dušan Nikolić
Tekst je napisan uz financijsku potporu Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027.
„Ovaj projekt financiralo je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske“
